PROBIOTICI

Što su to probiotici?

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, probiotici su živi mikroorganizmi (tzv. “dobre” bakterije) koji primijenjeni u dovoljnoj dozi imaju povoljne učinke na zdravlje domaćina održavanjem mikrobiološke i imunološke ravnoteže u crijevima. Još početkom 20. stoljeća govorilo se o terapiji kojom bi se liječila neravnoteža crijevne mikroflore, a prvi koji je uočio pozitivan učinak bakterija mliječne kiseline na ljudsko zdravlje bio je ruski bakteriolog dr. Ilija Mečinkov. On je uočio da populacija ljudi u istočnim dijelovima Europe koja uzima fermentirane mliječne proizvode dulje živi.

Većina komercijalnih probiotskih proizvoda izvedena je iz hrane, osobito uzgojenih mliječnih proizvoda. Bakterije mliječne kiseline dugo se koriste u prehrambenoj industriji za fermentaciju hrane, ali i njeno očuvanje od propadanja i razvoja drugih mikroorganizama pa ih tako nalazimo u jogurtima, sirevima, kefirima, kiselom kupusu, i sl. Probiotike danas na tržištu nalazimo u različitim oblicima pripravaka od prašaka, tableta i kapsula do sokova, bombona i čokolada. Kapsule bi mogle biti učinkovitije od tableta jer bolje čuvaju pripravke od želučane kiseline.

U kameno doba unos „dobrih“ bakterija je bio čak milijun puta veći nego što je to danas slučaj. Ta negativna evolucijska promjena za čovjeka je od velikog značenja uzimajući u obzir dokazanu važnost tih bakterija u održavanju homeostaze, djelovanja na imunološki sustav, prevenciji kolonizacije patogenih bakterija te sintezi nutrijenata.

Crijevna mikrobiota

Gastrointestinalni sustav predstavlja složeni ekosustav u kojem se uspostavlja ravnoteža između domaćina i crijevne mikroflore koju čine fakultativni i obvezatni anaerobi. Uspostava ekološkog sustava crijevne mikroflore tzv. mikrobiote započinje rođenjem, razvija se tijekom cijelog djetinjstva te nastavlja i u odrasloj dobi. Specifičnost zajedničke evolucije i razvoja čovjeka kao domaćina, te njegove mikroflore s druge strane, jest upravo u simbiotskom odnosu koji ovim sustavima osigurava dodatne prednosti u preživljavanju. Razvoj mikrobiote pojedinca je pod utjecajem mikroibiote majke, vrste porođaja, okoliša, preboljenih bolesti, uzimanja lijekova, hrane i načina života. Na taj način svaki pojedinac ima specifični sastav mikrobiote, koji je jedinstven za svakog čovjeka baš poput otiska prsta. Crijevna mikroflora je važna za sazrijevanje imunološkog sustava, razvoj normalne crijevne morfologije, održavanje kroničnog i imunološki posredovanog upalnog odgovora, održavanje funkcije crijevne sluznice, obranu od alergena te pomaže u prevenciji od pričvršćivanja patogenih mikroorganizama.

Probiotici nove generacije

Tijekom proteklih nekoliko godina došlo je to znatnog tehnološkog napretka u proizvodnji probiotika, a sa svakom generacijom došlo je razvoja inovacija pa danas govorimo već o petoj generaciji probiotika.

Naime, nekoliko je kriterija prema kojima se obavlja selekcija probiotičkih bakterija. Osnovni su sigurnost, mogućnost preživljavanja u hrani i pri prolasku kroz gastrointestinalni sustav te njihovo terapijsko i/ili preventivno djelovanje. Istraživanjem su se identificirali određeni probiotički sojevi koji imaju dokazane povoljne učinke na zdravlje čovjeka. A općeprihvaćenom taksonomijom probiotika znamo točno „ime i prezime“ određenog soja koji je učinkovit u određenom stanju. Danas, u probioticima novije generacije, prisutno je više sojeva iz različitih rodova u iznimno visokim koncentracijama pa djeluju sinergistički što se očituje u njihovom boljem djelovanju dok se uspoređuju s djelovanjem svakog soja pojedinačno.

Mehanizmi djelovanja probiotika

Probiotici pomažu u uspostavljanju ravnoteže (između tzv. “dobrih i loših” bakterija) u našim crijevima, jer mikroflora može postati poremećena uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjernoj konzumaciji alkohola, te čak i kod korištenja antibakterijskih sapuna.

Nekoliko je dokazanih mehanizama djelovanja probiotika:

• Probiotičke vrste kompetitivno inhibiraju stvaranje toksičnih supstancija i rast manje poželjnih vrsta natječući se za prostor i hranu. Probiotici ne mogu zamijeniti uništenu tjelesnu floru, ali kao privremene probiotičke kolonije mogu pomoći u obavljanju normalne funkcije koju inače radi tjelesna dajući joj tako vremena da se obnovi. Obnovom prirodne tjelesne mikroflore zamjenjuje se probiotička.
• Održavanje crijevne barijere (postaje nepropusna za viruse i toksine da prijeđu u cirkulaciju)
• Snižavaju pH što djeluje nepovoljno na rast patogenih bakterija
• Proizvodnja vodikovog peroksida prilikom normalnog metabolizma nekih probiotika što je nepovoljno za rast kvasaca (osobito važno kod održavanja vaginalnog zdravlja)
• Nutritivan i metabolički učinci (stvaranje nekih vitamina B skupine te razvoj enzima za razgradnju hranjivih tvari)

Vrste probiotika

Najčešće korišteni probiotici su različite vrste roda Bifidobacterium (normalni stanovnici debelog crijeva, izolirano 30 vrsta) i Lactobacillus (normalni stanovnici crijeva i vagine, izolirano 125 vrsta).

Neki od najčešće korištenih bifidobakterija koje dokazano imaju blagotvorni učinak kod proljeva, konstipacije, smanjenja simptoma sindroma iritabilnog kolona, poboljšanja peristaltike i smanjenja probavnih tegoba dojenčadi, uz poboljšanje nutritivne vrijednosti hrane: Bifidobacterium bifidum, Bifidobacterium lactis, Bifidobacterium longum

Iz roda Lactobacillus (pretvaraju laktozu u mliječnu kiselinu, ima ih u fermentiranim proizvodima): Lactobacillus acidophilus, Lactobacillus casei, Lactobacillus plantarum, Lactobacillus reuteri, Lactobacillus rhamnosus, Lactobacillus GG. Koriste se kod terapije proljeva, mokraćnih i vaginalnih infekcija, regulacija imunosne funkcije i ublažavanje alergijskih reakcija te smanjenja dojenačkih kolika.

Saccharomyces boulardii je nepatogeni kvasac izoliran iz tropskog voća liči i mangostin u Indoneziji. Robusniji je od ostalih probiotičkih vrsta i otporan je na antibiotike pa tako ima brži učinak kod akutnog proljeva. Skraćuje trajanje akutnog infektivnog proljeva kod djece, a smanjuje i rizik od proljeva povezanog s primjenom antibiotika kod djece. Kod odraslih je dokazano dobar u prevenciji putničkog proljeva kao i proljeva povezanog s korištenjem antibiotika.

Primjena probiotika kod različitih tegoba

Prema preporukama SZO-a probiotici imaju povoljan učinak kod proljeva, i to akutnog proljeva, proljeva uzrokovanog primjenom antibiotika te putničkog proljeva. Također kod konstipacije i sindroma iritablinog kolona (obilježen je boli u trbuhu i poremećenim ritmom defekacije). Zatim kod alergija, intolerancije na laktozu te u prevenciji atopijskog dermatitisa kod djece. Koriste se kod infekcija mokraćnog sustava te učestalih vaginoza. Kada se govori o preventivnom uzimanju probiotika postoje istraživanja koja dokazuju da postoji umjerena korist od unosa probiotičkih bakterija za prevenciju infekcija probavnog sustava kod dojenčadi i djece. Također su rađena istraživanja o važnosti mikrobiote za majku i dijete u ranoj fazi djetetova razvoja za prevenciju bolesti tokom djetinjstva i odrastanja.

Doziranje

Uz probitoke se ne vezuju nikakvi toksični učinci ni nuspojave. Dobro se podnose, iznimno su sigurni za upotrebu, a teške nuspojave su rijetkost.

Većina probiotičkih pripravaka sadrži otprilike 10 na devetu (=1 000 000 000) bakterija na gram, označeno kao 10 na devetu CFU / gr ili ml. U svakom proizvodu bez obzira na proizvođača postoji uputa o preporučenoj količini dnevno (u slučaju tableta ili kapsula obično 1x dnevno), iako za sada ne postoje podaci o rizicima u slučaju predoziranja. Mnogo važnija je kvaliteta od kvantitete bakterija, jer one moraju preživjeti djelovanje želučane i žučnih kiselina te alkalni sadržaj u dvanaesniku kako bi do crijeva stigle žive i bile učinkovite. 

Zaključak

Umjesto zaključka, prijedlog da slušate svoje tijelo. Mikrobiota je velik virtualni organ koji igra mnoge uloge u našem životu te ima veće značenje od onoga kojeg bi možda pretpostavili pa ako imamo mogućnosti da pozitivno djelujemo na njega trebali bi je iskoristiti. Ovisno o stanju organizma, bolesti ili oporavku od određenih terapija treba birati i probiotike, prvenstveno na temelju sojeva koje sadrže, a koje dokazano djeluju u određenom stanju za koje ih biramo.

Izvori

1. 1. www.plivazdravlje.hr, www.pubmed.gov, www.medscape.com
   2. Sherman et al. Nutr Clin Pract 2009
   3. Islam S. U. 2016 i Mastromarino P i sur. 2013.
   4. Vranešić Bender D. Suvremene kliničke spoznaje o općoj i kliničkoj primjeni probiotika